Promocija knjige i predavanje o sokolarstvu

U sklopu programa Noć knjige kojem je ovogodišnja tema „sloboda“ u sisačkoj ćemo knjižnici ugostiti predsjednika Hrvatskog Sokolarskog Društva, gospodina Marijana Žižanovića i  akademskog kipara, gospodina Vitolda Košira koji će predstaviti svoju novu knjigu „Sokolarstvo i ptice grabljivice : likovni prikazi u Hrvatskoj“ .


Glazbena i poetska slušaonica

Slušaonica zvučnih knjiga Književne nagrade “Tea Benčić Rimay” i klasika Glazbene zbirke sisačke knjižnice.


Izložba: Retrospektiva Književne nagrade „Tea Benčić Rimay

Izložba plakata s odabranim pjesama u prozi iz pobjedničkih zbirki Književne nagrade „Tea Benčić Rimay“.

U spomen na prerano preminulu sisačku pjesnikinju, esejisticu, književnu teoretičarku i jednu od vodećih hrvatskih stručnjakinja za suvremeno pjesništvo Teu Benčić Rimay Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak je 2014. godine utemeljila Književnu nagradu „Tea Benčić Rimay“. Nagrada se dodjeljuje u svrhu poticanja književnog stvaralaštva te kao doprinos potpori i vrednovanju najboljih književnih ostvarenja za pjesmu u prozi.

Na izložbi postavljenoj u Odjelu za odrasle sisačke knjižnice moći ćete pročitati neke od pjesama u prozi  iz pobjedničkih zbirki ove književne nagrade objavljene od 2015. do 2021. godine.


Sajam knjige

Prodajni sajam knjiga izdanih u nakladi sisačke knjižnice po promotivnim cijenama.

Prodajni sajam knjiga izdanih u nakladi sisačke knjižnice po promotivnim cijenama.


Mali antikvarijat

Prodaja rabljenih stručnih knjiga i beletristike po simboličnim cijenama.


Izložba: Glagoljska početnica

U izlozima Odjela za odrasle sisačke knjižnice očekuje vas izložba postavljena u suradnji s Industrijsko-obrtničkom školom Sisak povodom 495 godina od prvotiska glagoljske početnice.


Predstavljanje knjige Petre Sigur „Panova katedrala“

Petra Sigur rođena je, odrasla i živi u Sisku. Diplomirala je komparativnu književnost, filozofiju i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od završetka studija zaposlena je  u Narodnoj knjižnici i čitaonici Vlado Gotovac Sisak gdje obavlja posao katalogizatora knjižne i periodičke građe te voditelja odjela književne kritike i eseja. Godine 2016. pokreće čitateljski klub ČIPS koji jednom mjesečno organizira književne večeri na temu odabranih književnih djela. Objavljuje književnu kritiku, priče i poeziju u časopisima, a 2018. godine izašla joj je zbirka priča „Pozadinsko zračenje“.

U svojoj zbirci „Panova katedrala“ opisuje ambijente Gorskog kotara, Dinare, Velebita… Odlazak u planine je odmak od vremena svijeta, pobjeda svetosti, one iskonske, oslobođenje od uloga koje nam društvo nameće, dolazak do najdubljeg sloja jastva, ali isto tako i otkrivanje zajednice, na poseban način. U svojoj drugoj knjizi priča, pomno pripremanoj, dala je drugačiji pogled na svijet prirode, kroz povezivanje unutrašnjeg i vanjskog, duha i tijela, pripovjedački vješto i stilistički izbrušeno.

Kroz pet dugih priča primjećujemo odrastanje jedinke i njeno srastanje s kolektivnim, uz nježnost i toplinu ispresijecanu punokrvnim sarkazmom svojstvenim autoričinim prethodnim djelima, kao i izrazito bitne autobiografske elemente pomiješane unutarnjim previranjima za koje nam u konačnici preostaje izmaštati jesu li stvarni dio autoričina života ili pak projekcija nastalih za vrijeme prenošenja misli na papir.

U predstavljanju zbirke sudjeluju Darija Žilić i Tanja Vadla, uz prigodni program učenika Glazbene škole Frana Lhotke Sisak.


Izložba 16. bjelovarskog salona fotografija Šuma okom šumara

Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Sisak i Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak
pozivaju Vas na razgledavanje izložbe bjelovarskog salona fotografije “Šuma okom šumara” s međunarodnim sudjelovanjem.


Izlžbu možet pogledati od 28. ožujka do 18. travnja 2022. godine


Gospodarenje šumama

U ponedjeljak, 21. ožujka 2022. godine u prostoru Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak, Odjel za odrasle, održat će se predavanje dipl. ing. šumarstva Tihomira Pejnovića pod nazivom Gospodarenje šumama.

Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu.
Šumama se gospodari održivo, što znači da se koriste na način i u mjeri koja održava njihovu bioraznolikost, produktivnost, vitalnost , potencijal u svrhu ispunjenja svoje ekološke, gospodarske i društvene funkcije.