PROGRAM SKOK U ZNANOST

Dječji odjel Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak od 18. 3. – 12. 4. 2019. godine bit će po sedmi put domaćin projekta Skok u znanost.

Temom TEHNO-+-LOGIJA djeci i svim zainteresiranima dat ćemo pregled različitih tehnoloških znanja ljudi, približiti tehnologiju kao znanost o tehničkim postupcima  pri dobivanju i preradbi sirovina u gotove proizvode i upoznati ih s novim tehnikama iz područja ljudskog djelovanja. Korisnici koji će sudjelovati u projektu su djeca predškolske dobi, djeca s teškoćama u razvoju, učenici sisačkih osnovnih, srednjih škola i škola sa širega područja grada Siska. I ove godine važnost projekta prepoznalo je i podržalo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske koje nam je dodijelilo sredstva za provedbu projekta. Pozivamo vas na suradnju u realizaciji ovog projekta i veselimo se vašem dolasku.

Tijekom mjeseca posvećenog znanosti stručnjaci, studenti i učenici održavat će radionice i predavanja.

Za pobjednike kviza organiziramo nagradno putovanje na Dane otvorenih vrata Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu.

Molimo vas, ispunite Prijavnicu kako biste si osigurali mjesto za određeno predavanje.


PRIJAVNICA


PROGRAM DOGAĐAJA (preuzmi letak)

Izložbe:

  • 18. 3. 2019. – 12. 4. 2019. / Izložba Tehno-+-logija

Kviz:

  • 12. 4. 2019. /17:00-18:00/ za učenike 1. i 2. razreda i za  učenike 3. i 4. razreda
  • 12. 4. 2019. /18:00-19:00/ za učenike 5 i 6. razreda i za učenike 7. i 8. razreda

Radionice i predavanja:

  • 19. 3. 2019. /10:00-11:00/ Od čega su napravljeni prozori i čaše? / Marina Čalogović, Udruga ProGEO / – POPUNJENO

Staklo je materijal koji danas ima široku upotrebu i teško bismo bez njega mogli zamisliti svakodnevni život. Od njega se ne izrađuju samo prozori i čaše, nego se upotrebljava i u građevinskoj, prehrambenoj i elektroničkoj industriji, u medicini i znanosti. Staklo u prirodi može nastati pri erupciji vulkana, udara meteorita i munje u pijesak. Na predavanju će sudionici saznati kako se staklo razlikuje od kristala i gdje se sve koristi. Opisat će se nastanak stakla u prirodi i moći će se vidjeti uzorci prirodnih stakala.

  • 19. 3. 2019. /11:00-11:45/ Zašto se brdo dimi? / Tihomir Marjanac, Udruga ProGEO / *S0, S1 / – POPUNJENO

Na predavanju će se obrazložiti što su zapravo vulkani, kako rade i zašto ih se (ne)treba bojati. Prikazat će se nekoliko primjera i uzorci vulkanskih stijena, pepela i lave. Malim će se modelom demonstrirati rad vulkana i vrste vulkanskih erupcija te podučiti učenike da sami naprave svoje modele u školi.

  • 20. 3. 2019. /9:00-10:00/ Fosili kao inspiracija za tehnologiju / Maja Hrustić, Udruga ProGEO / Ogranak Caprag / – POPUNJENO

Amoniti su fosilni organizmi koji su živjeli u pradavnim oceanima prije 400 milijuna godina i nestali otprilike istodobno kada i dinosauri. Spadaju u skupinu mekušaca, razred glavonožaca, što bi značilo da su preci ili rođaci današnjih hobotnica i lignji. Bili su različitih veličina, od nekoliko mm do čak 2 m! Možemo ih vidjeti u muzejima, kao dio stepenica u vrtićima i školama ili na nekoj zanimljivoj narukvici. Vidjet ćemo njihove slike i kamene ostatke koji će nam biti inspiracija za izradu mozaika. Saznat ćemo od Nautilusa kako je preživio, a možda nam ispriča još koju mitološku priču.

  • 22. 3. 2019. /9:00-9:20/ Malo smo zahrđali? / Anita Begić Hadžipašić, Metalurški fakultet / – POPUNJENO

Barem vam je jednom u životu netko postavio pitanje: „Što je, malo ste zahrđali?“ Pritom se niste baš ugodno osjećali, jer je to značilo da ste ispali iz forme te niste tako dobri kao što ste nekad bili. Slično tome, zahrđati, to jest korodirati mogu i neki metali. Korozija je proces koji uzrokuje propadanje metala zbog reakcije s okolinom što u konačnici uzrokuje ozbiljnu štetu predmetima i objektima. To je pojava vidljiva pri svakome koraku, bilo da se radi o zahrđalome čavlu, automobilu na otpadu ili zahrđaloj ogradi ispred vaše kuće. Najpoznatiji je oblik korozije hrđanje čelika. Postoje i metali poput zlata i platine koji su otporni na koroziju. Kako bi se izbjegle velike nesreće koje odnose ponekad i ljudske živote, metali se  mogu zaštititi od korozije raznim tehnikama. Najrašireniji je način zaštite od korozije primjena različitih vrsta zaštitnih prevlaka kao što su prevlake od metala, boja, lakova, gume itd. Osnovna je uloga nanošenja zaštitnih prevlaka je zaštita metala od korozije čime se produljuje vijek trajanja metalnoga predmeta, ali se pritom poboljšava i njegov estetski izgled. Zamislite što bi se dogodilo s Eiffelovim tornjem, simbolom Pariza, da se nije primjenom boja vodila dugogodišnja borba protiv korozije. Vrlo brzo bi njegovih preko 2,5 milijuna zakovica i 12 000 strukturnih dijelova metala napala i uništila hrđa.

  • 25. 3. 2019. /10:00-10:30/ Pametni metali za pametne telefone / Ivana Ivanić, Metalurški fakultet /  – POPUNJENO

Tehnologija oko nas sve više i više napreduje, a tehnološki razvoj i tehnološka postignuća iznimno su značajna za ugodniji i lakši život. Prije samo dvadesetak godina mobilni telefoni nisu izgledali kako izgledaju danas… poprilično pametno, rekli bismo. Pametni telefoni nam omogućuju da budemo dostupni cijelo vrijeme svima te da uvijek budemo online i u toku sa svim događanjima. No, što se to pametno krije u pametnim telefonima i kakve to veze ima s metalima saznat ćete u ovome zanimljivom znanstveno-popularnom predavanju.

  • 26. 3. 2019. /10:00/11:00/12:00/ Mala škola astronomije / Višnja Srdelić, Udruga ProGEO / – POPUNJENO

Svemir je umjetnik koji šalje slike kroz simfonije boja, točnije spektrima svih mogućih frekvencija i tako nam otkriva što nam poručuje. Saznajemo i spoznajemo mnoge tajne te otkrivamo nove.

  • 27. 3. 2019. /10:00-10:45/ Vladari Siscie u ledenom dobu / Mario Poleto, Udruga ProGEO / – POPUNJENO

Predavanje se osvrće na likove iz planetarno popularnoga crtića Ledeno doba te opisuje kako je izgledao okoliš za ledeno doba i koliko je crtić znanstveno utemeljen. Uz to pokazuje kako znamo da su i naši prostori bili zaleđeni i koji su to ledeni gorostasi osim mamuta vladali Siscijom davno prije Rimljana.

  • 29. 3. 2019. /13:15-14:00/ Biotehnologija / Ogranak Caprag / Angelina Adamović, Srednja škola Viktorovac / – POPUNJENO

Biotehnologija je relativno nova grana biologije koja se intenzivno razvija. Nove spoznaje u biologiji, poglavito molekularnoj i razvijanje tehnologija i metoda rada omogućuju nam strelovit napredak na svakome polju ljudskoge života. Biotehnologija omogućuje mijenjanje same osnove života, molekule DNA, čime se otvaraju vrata bržeg rješavanja problema kao što su onečišćenje okoliša, pitanje dovoljne količine hrane i liječenja, odnosno izlječenja bolesti koje se još uvijek smatraju neizlječivima. Biotehnologija nam je omogućila da već danas imamo povrće otpornije na uvjete transporta i skladištenja, biljke koje otpornije na sušu, ali i liječenje dijabetesa pomoću ljudskog inzulina dobivenog iz bakterija. Gdje nam još biotehnologija pomaže, otkrijte na predavanju.

  • 29. 3. 2019. /10:00-10:30/ Napravimo tehnologiju sigurnijom / Ivan Jandrlić, Metalurški fakultet / – POPUNJENO

Danas se često govori o tehnologiji, napretku tehnologije, tehnološkom razvoj i slično. Ako zastanemo i malo pogledamo oko sebe vidjet ćemo da se sve brzo mijenja, a time i mi sami, kao i naše navike. Možete li si zamisliti ne koristiti automobile, bicikle, autobuse ili liftove za one koji žive u neboderu. Ako gledamo šire, i sami neboderi i razne druge zgrade predstavljaju tehnološka dostignuća. Kako možemo vjerovati svim tim tehnologijama? Odgovor leži u novim metodama i tehnološkim mogućnostima ispitivanja materijala koje svakodnevno koristimo. Kroz ovo će se zanimljivo predavanje slušatelji upoznati s nekim od metoda nužnim za ispitivanja materijale i uređaje. Konstantnim ispitivanjima, pronalascima mana i razvojem novih materijala činimo svijet oko sebe sigurnijim.

  • 30. 3. 2019. /11:00-12:00/ Hokus pokus

U znaku programa „Skok u znanost“ namijenjenoga djeci i mladima s ciljem popularizacije različitih znanstvenih disciplina, i subota, 30. ožujka bit će u znaku znanosti pa će se djeca od 11 sati imati priliku okušati u izradi različitih edukativnih, a istovremeno zabavnih pokusa.

  • 1. 4. 2019. /12:00-12:20/ Tehnologija pročišćavanja voda / Igor Jajčinović, Metalurški fakultet / – POPUNJENO

Promjene su u okolišu uzrokovane prirodnim pojavama i utjecajem ljudskih aktivnosti. Sve te promjene mogu imati negativan utjecaj na kakvoću voda. Porastom broja stanovništva i životnog standarda te povećanjem crpljenja vode zalihe pitke vode se smanjuju. Uz postojeće se mjere očuvanja količine i kakvoće vode u posljednjemu desetljeću smanjuje. Donedavno se mislilo kako su zalihe vode neiscrpne te se nije pridavala pažnja njihovoj zaštiti. Većina se onečišćenih voda ispuštala izravno u okoliš, a takvim su pristupom onečišćeni veliki izvori čiste vode. Neophodno je da se voda uzeta iz prirode u prirodu vrati pročišćena, odnosno njezinim se vraćanjem u prirodu ne smije narušiti prirodna kakvoća okoliša. Otpadne se vode mogu obraditi fizikalnim, kemijskim ili biološkim procesima za obradu otpadnih voda. Tehnologija pročišćavanja koja će se primjenjivati koristi se ovisno o vrsti onečišćenja.

  • 2. 4. 2019. /12:00-12:20/ Strojevi i alati za proizvodnju slatkiša / Sandra Brajčinović, Metalurški fakultet /  – POPUNJENO

Čokolada, bomboni, keksi, praline, bombonijere, torte i kolači… Sve navedeno pripada svijetu slatkiša. Proizvodnja slatkiša prvo kreće od prerade sastojaka. Za savršen je recept potrebna kvalitetna priprema, lijep izgled i pažljivo upakiran proizvod. Strojevi i alati zaslužni su za uspješnu proizvodnju slatkiša. Da bi strojevi mogli raditi, moraju biti otporni na razne utjecaje koji se odvijaju u proizvodnji. Tehnologija proizvodnje slatkiša ne odvija se samo u velikim tvornicama, slatkiše možemo napraviti i kod kuće, a za to su nam potrebni slastičarski alati i posuđe. Prije proizvodnje moramo se prvo upoznati s metalima koji su zaslužni za kvalitetne strojeve i alate. Bez metala možda ne bi ni upoznali taj čarobni svijet slatkiša.

  • 3. 4. 2019. /12:00-12:40/ Fizika pametnih telefona / Ogranak Caprag / Robert Pezer, Metalurški fakultet / – POPUNJENO

Brzo širenje mobilnih telefona koji mogu pristupiti internetu omogućeno je zadivljujućim nizom otkrića u temeljnim zakonima fizike. Danas je nemoguće učiniti gotovo išta bez ostavljanja digitalnih otisaka u farmama poslužitelja i bazama podataka financijskih, energetskih, transportnih i masovnih medija. U kafićima diljem svijeta veliki broj klijenata “igra se” vrhunskom fizikom – procjepom energijske vrpce u siliciju, Maxwellovim jednadžbama, indeksom loma silicijeva dioksida, općom relativnošću putem GPS-a i mnoštvom drugih temeljnih načela fizike. Sve to omogućava surfanje, čitanje novina ili virtualni kontakt s prijateljima i obitelji bez obzira na geografsku udaljenost. U ovom se predavanju iznosi fiziku u pozadini ove tehnologije.

  • 4. 4. 2019. /10:00-11:00/ Korištenje minerala u svakodnevici / Maja Hrustić, Udruga ProGEO / *S2

Minerali imaju pravilnu unutarnju strukturu koja se preslikava i na njihov vanjski kristalni izgled. Napravljeni su od atoma, iona i molekula. Razlikuju se po tvrdoći, privlače nas svojom bojom i sjajem, mogu uspješno lomiti ili emitirati svjetlost. Neki od njih su nam potrebni za organizam i možemo ih unijeti preko hrane, vode ili lijekova. Prema upotrebi se dijele na rude, drago kamenje, industrijske minerale i one koji tvore stijene. Mogu nastati iz magme, vodene otopine, radom biljaka i životinja ili transformacijom jednog minerala u drugi. Prilično su neobični, dođite da zajedno upoznamo ove zanimljive super junake.

  • 4. 4. 2019. /12:00-13:00/ Šareni kukci i zanimljivi vanzemaljci / Maja Hrustić, Udruga ProGEO / – POPUNJENO

Kukci pripadaju razredu velike grupe člankonožaca. Na Zemlji postoji više vrsta od svih ostalih životinjskih skupina zajedno. Unatoč tome što su najbrojniji, slabo su istraženi i premalo ljudi zna koliko su ustvari korisni. Nemaju stalnu tjelesnu toplinu, pa se zato rado dolaze ugrijati blizu nas ljudi. Pomažu nam oprašivati cvijeće i ukrašavati livade. Mogu nas naučiti timskom radu, upornosti i načinima preživljavanja. Neki od njih mogu čak biti i opasni pa ćemo naučiti koje od njih je bolje ne dirati. Pod povećalom su jako zanimljivi i možda vas podsjete na male vanzemaljce.

  • 8. 4. 2019. /12:00-12:25/ S metalima u susjedstvu / Franjo Kozina, Metalurški fakultet /  – POPUNJENO

Što li su metali? Nakratko prestanite čitati i pogledajte kroz prozor… Vidite li automobile koji žurno k svome cilju putuju ili bandere koje samozatajno žmirkaju? Vidite li kakav šešir dimnjak nosi i na što vas prometni znakovi upozoravaju? Da, sve su to metali. Bili oni teški ili lagani, tamni ili svijetli. Želite li znati zašto auto putuje, a bandera mirno stoji? Kako dimnjak nikada ne pokisne i zašto su znakovi tako ljutiti i strogi? Istina se krije pod mikroskopom. Dođite i pogledajmo zajedno.

  • 9. 4. 2019. /11:00-12:00/ Izrada modela svemirskih letjelica / Maja Hrustić, Udruga ProGEO /  – POPUNJENO

Svemirske letjelice napravljene su za putovanja izvan Zemljine atmosfere i istraživanja Sunčevog sustava. Korisne su zbog sakupljanja podataka o planetima, satelitima, planetoidima i kometima! Obično nemaju posadu, ali mogu biti i svemirski brodovi koji omogućuju boravak ljudi u svemiru. Posljednjih nekoliko godina planira ih se koristiti i za svemirski turizam! Mogu nas podsjetiti na ‘robote s emocijama’ jer imaju zgodna imena i šalju nam slike sa svojih avantura. Često su vezani i uz znanstveno fantastične priče. Na radionici ćemo izraditi neke poznate zanimljive modele i zamišljati sebe u ulozi pravog astronauta.

  • 10. 4. 2019. /18:00/ Fotografijom kroz svemir (predavanje) / Odjel za odrasle /Saša Nuić, Astronomsko društvo Beskraj / * S2, S3, odrasli

Nevjerojatan je sklad zvjezdanoga neba, boja maglica, galaksija. Svemirska estetika budi u nama ushit. Ali amaterska astrofotografija nije samo estetika. Svaki prikupljeni foton daje informaciju o svemiru koji nas okružuje, a više njih, pretočenih u fotografiju, nosi vrijedne spoznaje koje će autor predavanja podijeliti s posjetiteljima. Pridružite mu se na putu slikom i riječima – od Sunčeva sustava preko objekata iz naše galaktičke okoline sve do vrlo udaljenih galaksija.

  • 10. 4. 2019. /20:30/ Promatranje neba teleskopom na Šetnici /Saša Nuić, Astronomsko društvo Beskraj / * S2, S3, odrasli
  • 11. 4. 2019. /12:00-12:45/ Ionski motori / Stevče Arsoski i Denis Posilović, Tehnička škola Sisak / – POPUNJENO

Ionski motori za stvaranje propulzije ili potiska ne koriste kemijsku reakciju goriva već ionizirane čestice plina i principijelno je jednostavne konstrukcije. Ionski motor iskoristiv je za pogon svemirskih letjelica i satelita, jer uz malu količinu goriva (plina) može postići velike brzine, ali zasad isključivo u prostoru svemira. Kao izvor električne energije koristi fotonaponske module velikoga stupnja iskoristivosti.

  • 12. 4. 2019. /10:00-10:45/ Marin Getaldić / Marijana Borić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti / – POPUNJENO

*S0 – predškolski uzrast i niži razredi osnovne škole

*S1 – 5. i 6. razred osnovne škole

*S2 – 7. i 8. razred osnovne škole, 1. razred srednje škole

*S3 – 2., 3. i 4. razred srednje škole

*PP – djeca s teškoćama u razvoju