Promocija knjiga Jima Shinebirda (Hrvoje Smolković) i Blaženke Slovenec

Spizidor je osobno odabrano osobenjaštvo, uvijek u znaku ironije! Otpadništvo mu je najveća pripadnost; neprekidno u duhovnom djelovanju i kontemplaciji, suprotnost serijskoj proizvodnji osobnosti, šamar, ali i kompliment društvu jer pokazuje kako postoje područja i otvorene mogućnosti, mjesta za osobnosti koje se razlikuju; gubi korak u uhodanom maršu svakodnevice, no u isto vrijeme opominje kako postoji uvijek nešto veće od te banalne rutine. Predstavlja čovjekovo pravo na kritički poziv u vlastitom društvu, uvijek u propitkivanju „postoji li pozicija ili mogućnost da kao biće ne zakaže.“ Pokušava otvoriti smisaonost krize, njeno zaokruživanje, njegovanje, ta spisateljaska bestidnost koja bi čovječanstvo lišila nekih od najpronicljivijih uvida u dubine duše. Njegov trbuh je Kamovljev kompleks – bunt, hula, psovka, negacija, poruga, anarhija; odbijajući se pokoriti pravilima romaneskne forme kao pravila igre. Poput puke pučke psovke bunt je protiv licemjerja i svih tabua, protiv mlakog života i mlakih ljubavi, uvijek za žestinu koja probija membranu licemjerstva sve za dobro beskompromisne iskrenosti, dakako individualci ga razumiju, za masu je puki anarhist, toliko istinoljubiv da ponekad izgleda kako mu nedostaje milosrđa. Zato odražava ljudsko iskustvo a ne strah od njega. Žudi za najsnažnijim osjećajima, improvizacijom, slobodnim asocijacijama, poslušnosti raspoloženjima razvijajući ljubav prema živućem trenutku, shvaćajući kako samo u trenucima emocionalne krize najtočnije otkriva sebe, gdje pravo ja izlazi i ruši sve lažne uloge i preuzima identitet. Služi se „rječju vjenčanom s umjetnošću“ koja nadvladava ljudski otpor prema njoj, zna da u nesvjesnom postoji autohtona građa i on je uzima i dobiva oblik, stil novog romana, ali i zadobiva nakon dugog traganja izgubljenu bit samog sebe kroz taj proboj i povratak dubljim slojevima vlastite osobnosti. (Jim Shinebird)

(Jim Shinebird)


Jupi, došao je sveti Nikola

Mala pričaonica povodom svetog Nikole za djecu Dječjeg vrtića Sisak Novi Djeci će se pročitati prigodna slikovnica Sanje Pilić, a nakon toga će se održati kreativna radionica.


Izložba „Božićna čarolija“

Autorica izložbe: Ljerka Bačun Tkalčić, sisačka amaterska umjetnica Inače se bavi ekološkim uzgojem cvijeća, voća i povrća, a u slobodno vrijeme izrađujeukrase od prirodnih materijala.


Pričaonica i kreativna radionica “Ritam čitanja”

U sklopu programa Mjesec hrvatske knjige održat će se pričaonica i kreativna radionica pod nazivom “Ritam čitanja”. Gosti će biti djeca Dječjeg vrtića Sisak Novi, a poslušat će djelo Violinistica Božidara Prosenjaka. Nakon toga djeca će na kreativnoj radionici izrađivati male instrumente od papira.


Edukativna radionica povodom Svjetskog dana tolerancije

Edukativna radionica u suradnji s Građanskom inicijativom “Moj grad Sisak” pod nazivom „Prihvatimo različitosti i budimo zajedno“ za učenike drugih razreda OŠ “Braća Bobetko” Sisak. Na susretu će učenicima biti objašnjeno kako i zašto treba prihvaćati različitosti u društvu i njegovati prijateljstvo i zajedništvo.


Književni susret za djecu: Roman Simić Bodrožić Baba Jaga i div Zaborav

Raskošna slikovnica Baba Jaga i div Zaborav koju je načinio autorski dvojac Roman Simić Bodrožić i Manuel Šumberac. Jedan od najcjenjenijih i nagrađivanijih hrvatskih književnika, Roman Simić Bodrožić, prvi je put napisao dječju priču i dodijelio Babi Jagi glavnu ulogu u priči, dok se ona u narodnim pričama redovito pojavljuje kao sporedni lik, epizodno – kao osoba koja pomaže, odmaže, prijeti ili straši.


Otvorenje izložbe „Reis Mehmed – Džemaludin Čaušević“ i promocija knjige „Mehmed Džemaludin ef. Čaušević“ (1870. – 1938.), autor: prof.dr.sc. Fikreta Midžića

SREDIŠNJA KNJIŽNICA NACIONALNE MANJINE BOŠNJAKA

Promotori: autor prof.dr.sc. Fikret Midžić i Nijaz Hušić, prof

Reis Mehmed – Džemaluddin Čaušević rođen je 1870. godine u Arapuši, nedaleko od Bosanske Krupe, a bio je jedan od najvažnijih reis-ul-ulema u povijesti Islamske zajednice, reformator i bošnjački velikan početkom 20. stoljeća koji je snažno i odlučno zastupao puteve obnove muslimanskog vjerskog i društvenog života.

U svojim stavovima se deklarirao kao pristalica modernističkih shvaćanja, a njegovo najvrijednije djelo, pored reformirane arebice, svakako je prijevod Kur’ana zajedno s Mehmedom-ef. Pandžom. Zbog toga se slobodno može reći da Mehmed Džemaludin ef. Čaušević spada u red najvećih i najznačajnijih ličnosti u hiljadugodišnjoj historiji bošnjačkog naroda.