Ova se knjiga ne ispušta iz ruku. Uz nju sve vaše privatne brige postaju beznačajne. Vanjski svijet za vas uopće ne postoji. Iz njega ste potpuno isključeni. Postoje samo Tinini likovi nad čijom sudbinom strepite. Do maloprije ništa o njima niste znali, a sad vam je samo do njih stalo. Njima se smijete, s njima patite, s njima zaboravljate čak i na sebe. (Enes Kišević)

Tina Primorac poznata je trilogiji Velika tajna Pona koju smo promovirali i u sisačkoj knjižnici, no ona  će nam se sada predstaviti kroz novu, potpuno različitu knjigu i žanr u kojemu se dosada nije ogledala. Ako volite ljubavne i neobične priče, ova će vam se knjiga zasigurno svidjeti.

Predavač: dr. sc. Goran Štefanić

Godine 1898. britanski fizičar Sir William Crooks predvidio je da će dio čovječanstva uskoro biti suočen sa smrću od gladi zbog nedostatka dušičnih gnojiva potrebnih za rast biljaka. U to su se vrijeme industrijalizirane zemlje oslanjale isključivo na gnojiva životinjskog podrijetla, kao što je južnoamerički gvano, no ti su izvori ubrzano nestajali. Godine 1908. njemački kemičar Fritz Haber razvio je kemijski postupak za proizvodnju amonijaka (NH3) reakcijom vodika i dušika iz zraka. Tako proizvedeni amonijak mogao se lako pretvoriti u dušično gnojivo potrebno za rast biljaka, ali i u eksplozive potrebne za ratovanje.

U idućem izdanju nedavno pokrenute književne tribine Siniša Matasović vam predstavlja, ugostit ćemo nagrađivanu književnicu i novinarku Božicu Brkan. Naglasak okupljanja bit će na dvije najnovije prozne knjige ove produktivne autorice rodom iz Okešinca pored Križa. Zbirka priča „Umrežena“ pisana je na standardnome hrvatskom jeziku i pretežito govori o ljudskom otuđenju u takozvanoj virtualnoj stvarnosti u kojoj čovjek ima osjećaj da mu je sve lako dostupno, ali istodobno živi u svijetu samoće, u svijetu koji nestaje. Druga zbirka priča „Život večni“ pisana je na kajkavskome narječju, preciznije na moslavačkoj kekavici, a bavi se svakodnevnim problemima i anegdotama žitelja toga kraja.