S velikim zadovoljstvom najavljujemo gostovanje autora i novinara ALEKSANDRA STANKOVIĆA!

Iz vlastitog kuta i osobnog iskustva govorit će o depresiji – iskreno, neposredno i bez uljepšavanja. O onome što se često skriva iza svakodnevice, o suočavanju sa sobom, ali i o snazi da se o vlastitim teškoćama progovori javno.

Uz predstavljanje knjiga očekuje nas otvoren razgovor o životu, pisanju, novinarstvu, emocijama i iskustvima koja nas mijenjaju.

Roman Kćerkica temelji se na stvarnim događajima s početka rata u Ukrajini i zbiva se u proljeće i ljeto 2014. u Donjecku. Mlada žena, koju zovu „kćerkica“, prije rata dolazi u taj grad gdje živi s bakom i bavi se izradom vitraja i predmeta od stakla. Početkom ruske invazije odlučuje ostati i braniti svoj dom onako kako jedino zna i može. Postaje volonterka te, uz ostalo, organizira pomoć, a vojnicima na bojišnici doprema hranu i opremu koju za njih nabavlja preko društvenih mreža, postajući tako simbol otpora.

Pripovijedajući u prvom licu, kao da ispisuje dnevnik, Tamara Duda konciznim i preciznim rečenicama i dinamičnim, životnim dijalozima realistično, gotovo fotografski, prikazuje ljudske sudbine u najtežim okolnostima, istražujući pritom dubinu povezanosti među ljudima, složenost izdaje i silnu snagu ljudskog duha. Kćerkica je priča o snazi žene u prevladavanju i najtežih zapreka koje je život postavio pred nju, preživljavanju, identitetu, potrazi za smislom u svijetu nasilja, o ljubavi, o hrabrosti, o borbi za svoj dom, za svoje, ispripovijedana iz perspektive krhke, ali žilave, odlučne mlade osobe koja nam govori: „A onda je došao dan kada sam se prestala bojati, kada je strah nestao, ostavivši za sobom niz drugih osjećaja.“

„Ovo je knjiga o ljubavi. U njoj nema nijedne riječi koja počinje s ‘ljub…’, a ipak je o ljubavi. O magiji: ne onoj kičastoj, serijski kopiranoj i prikazanoj na televiziji, nego pravoj, od roda i korijena, kad zaroniš naglavce u Pradavni ocean i izroniš s ribom u zubima. Ovo je knjiga i o hrabrosti. O bezuvjetnoj hrabrosti da nađeš ono svoje, prepoznaš ga, ukopaš se rukama i nogama i nikomu ga ne prepustiš: svoj dom, svoju domovinu, svoje srce, svoje pravo da hodaš visoko uzdignute glave.

Radnja romana zbiva se u proljeće i ljeto 2014. u Donjecku. Donbas je nulta točka, točka bez povratka, mjesto snage, gdje su izgovorena najvažnija pitanja. I upravo su ondje skriveni potrebni odgovori. Gdje je sve počelo, sve će i završiti, kad povijest iscrta još jedan krug i vječni zmaj Urobor ponovno zagrize vlastiti rep. Upravo je ondje junakinja izgubila obitelj, dom, posao, iluzije – i upravo je ondje iznova sastavila krhotine života, iznova pronašla smisao i novo uporište.“

---

Tamara Duda (Kijev, 1976.) ukrajinska je književnica i prevoditeljica. Pisati je počela u zreloj dobi i, kako sama kaže, „zbog prijeke potrebe“. Nakon početka ruskog napada na Ukrajinu, dvije je godine, od 2014. do 2016., volontirala u Donbasu, gdje je prikupljala sredstva, kupovala opremu i streljivo te ih dopremala vojnicima na bojišnicu. Svoje je iskustvo dokumentirala na društvenim mrežama, što je izazvalo veliku pozornost javnosti. Na temelju tih iskustava napisala je debitantski roman Kćerkica, koji je objavljen 2019. i koji je BBC News Ukrajina iste godine proglasio knjigom godine. Za roman je 2022. dobila ukrajinsku Nacionalnu nagradu „Taras Ševčenko“, najvišu nagradu u području kulture i umjetnosti, a 2023. i posebno priznanje Srednjoeuropske nagrade za književnost „Angelus“. Godine 2021. objavila je drugi roman Princip intervencije u kojemu istražuje teme tuge, ljubavi i identiteta, a 2025. roman Vračara u kojemu opisuje komičan, mističan i tragičan život ukrajinskoga pograničnog prostora u prvim mjesecima ruske invazije. Književna je urednica i autorica niza književnih prijevoda. Živi u Kijevu.

Od 25. rujna do 14. listopada 2026. godine u galerijskom prostoru Narodne knjižnice Vlado Gotovac Sisak predstavljamo vam  izložbu fotografija pod nazivom „Novi haustori“. Riječ je o novom opusu Nene Mihovila Tice – Čelića, ujedno nastavku serije izložbi  „Haustori crni, haustori bijeli“ kojom se predstavio domaćoj publici kao zaljubljenik u mističnost prolaza između dva svijeta, ulice i dvorišta. Ovom prilikom fotograf prikazuje sazrijevanje vještine koju postiže fotografirajući svoj najdraži motiv. I dalje su tu haustori, i dalje su tu modelice, i dalje su tu crno bijele fotografije. Razlika je u fotografovom oku.

Prisutnost jedne fotografije iz prvog opusa pokazuje fotografovu želju za povezivanjem dviju cjelina i time ukazuje da se vrijednih stvari ne treba odricati. Haustori, novi pokazuju povezanost arhitekture i čovjeka u ovom slučaju žene, čija mističnost nosi svjetlo i tamu u bljeskovima. Ta povezanost je neraskidiva i trajna sve to jednog trenutka, kad haustori nestanu u fizičkom obliku, a sačuvani su u slikopisu fotografa – amatera. Tako možemo očekivati i sljedeći niz  fotografija, budući da su zagrebački haustori hrabri u svojem oronulom postojanju. 

---

Neno Mihovil Tica – Čelić, rođen je u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu te upisao u Osijeku Pravni fakultet, a postao magistar upravnog prava. Pet godina bio je urednik i voditelj na Radio Mariji, emisije za mlade Kvalitetan život mladih. U sklopu svoje zajednice mladih bavio se dobrotvornim i humanitarnim radom. Zanimaju ga sve grane fotografske umjetnosti, najuspješniji motivi su mu crno/bijeli haustori i odrazi. Zaposlen je u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Za sebe kaže da voli eksperimentirati fotoaparatom. Posjetio je više europskih zemalja, sjevernu i južnu Ameriku, uključujući godinu dana boravka u Sjedinjenim Američkim Državama. Sudjelovao je u 23 skupne izložbi (IV. Biennale hrvatske mlade fotografije, Hitchock Nights…). Iza sebe ima 24  samostalne izložbe po galerijama, knjižnicama…Velika ljubav mu je Zagreb i ljepote Hrvatske te njegove foto skitancije zabilježene su fotografskim aparatom.

Matica hrvatska Sisak i Narodna knjižnica „Vlado Gotovac” Sisak s velikim zadovoljstvom pozivaju na predstavljanje nove knjige autorice Đurđice Lasić Vuković – Unutarnji raspored.

Riječ je o djelu koje donosi promišljanja o unutarnjim prostorima čovjeka, njegovim mijenama, odnosima i tihim previranjima. Autorica kroz preciznu i profinjenu prozu otvara teme koje se tiču svakoga od nas, stvarajući intiman i snažan književni doživljaj.

Ogranak Matice hrvatske u Sisku i Narodna knjižnica „Vlado Gotovac” Sisak pozivaju vas na predstavljanje knjige Vesne i Dražena Oršulića.

Knjiga Naš Camino donosi osobno iskustvo hodočašća Putem svetog Jakova, koje su supružnici Oršulić prehodali sve do Santiaga de Compostele 2021. godine. Riječ je o inspirativnom putovanju ispunjenom izazovima, vjerom i dubokim osobnim promjenama.

Izložba „Zajedno“ članova Keramičkog ateljea Petrinja.

Pozivamo vas na izložbu keramičkih radova od petrinjske gline članova Keramičkog ateljea Petrinja, koja će se održati u galerijskom prostoru Narodne knjižnice Vlado Gotovac Sisak (Trg Ljudevita Posavskog 1) od 2. rujna 2026. do 23. rujna 2026. godine.

Svečano zatvaranje izložbe održat će se 23. rujna 2026. u 18 sati.

„Od izvornika do prijevoda“ godišnja je izložba na kojoj članice i članovi Društva hrvatskih književnih prevodilaca izlažu prijevode koje su izradili u proteklih godinu dana. Književno prevođenje jedan je od važnih čimbenika za uzajamno upoznavanje hrvatske i drugih svjetskih kultura, ali prevoditelji katkad ostaju u sjeni, nepriznati kao autori, uočeni samo kad pogriješe.

Cilj izložbe, koja prikazuje objavljeni prijevod, tekst izvornika, naslovnice, biografiju prevoditelja te osvrt na prevedeno djelo, jest ispraviti taj nedostatak i skrenuti pozornost javnosti upravo na važnost i ljepotu književnog prevođenja, kao i stvoriti svijest o parametrima prevoditeljskog zadatka te o ulozi prevoditelja kao bitnih čimbenika u književnoj komunikaciji. Izložba također posjetiteljima, odnosno čitateljima, pokušava približiti pojedina djela, ukazati na značajna izdanja i na kvalitetu prijevoda koji se u njima pojavljuju.

Na ovogodišnjoj, jubilarnoj dvadesetoj izložbi, svoje prijevode predstavlja trideset jedan prevoditelj u dvanaest jezičnih kombinacija. Od ukupno četrdeset šest prijevoda, najbrojniji su oni s engleskog jezika na hrvatski, zatim slijede prijevodi s nizozemskog, njemačkog i španjolskog; po tri su prijevoda s talijanskog i švedskog na hrvatski, po dva s mađarskog, slovenskog i francuskog, po jedan s portugalskog i rumunjskog, a jedan je prijevod s hrvatskog na engleski jezik.

Važan dio izložbe čini suradnja s knjižnicama. Nakon sad već tradicionalnog otvorenja u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, izložba gostuje u gradovima diljem Hrvatske, pa Društvo hrvatskih književnih prevodilaca zajedno s knjižnicama na taj način približava knjigu široj publici i ukazuje na važnost čitanja kao ključne kulturne tehnike u stvaranju zdravog, tolerantnog i naprednog društva.

Izložba je otvorena od 10. do 28. kolovoza 2026. u Odjelu za odrasle Narodne knjižnice Vlado Gotovac Sisak.

Sisak i Sisačko-moslavačka županija u Domovinskom ratu

Izložba zavičajnih publikacija

Izložba predstavlja 65 publikacija iz fonda Zavičajne zbirke knjižnice. Većina je u cijelosti sadržajem vezana za našu županiju, a izloženi su i primjerci čiji je sadržaj značajan te obuhvaća više od nekoliko stranica vezanih za naš zavičaj.

Ističemo kako Zbirka čuva sve brojeve lista Hrvatski bojovnik : list zapovjedništva HV za Sisak i Baniju

( prvi broj tiskan je 4. prosinca 1991., a list je izlazio do 5. kolovoza 1992. godine ).

Također podsjećamo na bogatu Zbirku Domovinski rat u Ogranku Caprag s 315 publikacija .

Tiskana građa koja objedinjuje dokumente, osobne zapise, reportaže, rezultate poslijeratnih istraživanja i svjedočenja, sjećanja i fotografije uvijek je vrijedan podsjetnik na vrijeme, ljude i događaje koje nećemo i ne smijemo zaboraviti.

Zahvaljujemo svima koji su svojim zalaganjem, bilježenjem, istraživanjem i pisanjem zaslužni i odgovorni za objavljene publikacije.